Kredit za sliku: NASA/JPL
Zemljin najbliži pristup Marsu je prošao, ali proći će još dvije godine dok se planeti ponovno ne približe - vrijeme je za slanje novih sondi. Sljedeći će biti NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter, koji će izvršiti detaljnu inspekciju površine Marsa; slikajući predmete male poput stolića. Također će moći skenirati podzemne slojeve u potrazi za dokazima vode i leda te izmjeriti atmosferu iznad površine kako bi pronašao otvore vodene pare koji izlaze ispod površine. Očekuje se da će letjelica biti lansirana 10. kolovoza 2005. godine.
Dok se Zemlja udaljava od Marsa nakon prošlomjesečnog približavanja, NASA razvija letjelicu koja će iskoristiti prednost sljedećeg bliskog susreta 2005. godine.
Ta letjelica, Mars Reconnaissance Orbiter, izvršit će opsežniju inspekciju našeg planetarnog susjeda od bilo koje prethodne misije.
Za početak, ispitat će detalje krajolika male poput stolića za kavu s najmoćnijom teleskopskom kamerom ikad poslanom u orbitu stranog planeta. Neki od njegovih drugih alata skenirat će podzemne slojeve u potrazi za vodom i ledom, identificirati male dijelove površinskih minerala kako bi utvrdili njihov sastav i podrijetlo, pratili promjene u atmosferskoj vodi i prašini i svakodnevno provjeravali globalno vrijeme.
'Dolazimo do važne faze u razvoju svemirske letjelice', rekao je James Graf, voditelj projekta za Mars Reconnaissance Orbiter u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon, Pasadena, Kalifornija. 'Primarna struktura bit će dovršena sljedećeg mjeseca.' Struktura je teška 220 kilograma (484 funte) i visoka je 3 metra (10 stopa). Prilikom lansiranja, nakon dodavanja opreme i goriva, izdržat će preko 2 tone.
Također idućeg mjeseca, po prvi put će se sastaviti ispitna platforma za avioniku misije i staviti u upotrebu za testiranje letačkog softvera.
Radnici u Lockheed Martin Space Systems, Denver, već su sastavili strukturu svemirske letjelice i kasnije će dodati instrumente koji se za nju grade na Sveučilištu Arizona, Tucson; u Laboratoriju za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins, Laurel, Md.; u Talijanskoj svemirskoj agenciji, Rim; u Malin Space Science Systems, San Diego, Kalifornija; i na JPL-u.
'Na nekoliko načina, Mars Reconnaissance Orbiter će unaprijediti NASA-inu strategiju praćenja vode za istraživanje Marsa', rekao je dr. Richard Zurek, projektni znanstvenik za misiju.
Trenutna istraživanja površinskog sastava Marsa pronašla su manje dokaza o mineralima povezanim s vodom nego što su mnogi znanstvenici očekivali nakon ranijih otkrića obilnih kanala koji su očito bili isklesani vodenim tokovima u prošlosti planeta. Spektrometar na Reconnaissance Orbiteru dizajniran je da identificira neke različite vrste minerala povezanih s vodom i da vidi manje naslage. “Umjesto da tražimo nešto veliko kao što je Bonneville Salt Flats, možemo tražiti nešto na ljestvici vrućeg izvora Yellowstonea”, rekao je Zurek.
Istražujući ispod površine Marsa penetrirajućim radarom, Reconnaissance Orbiter će provjeriti da li se smrznuta voda koju je NASA-ina letjelica Mars Odyssey otkrila u gornjim metar ili dva (jard ili dva) tla proteže dublje, možda kao dostupni rezervoari otopljene vode.
Iznad površine, instrument za skeniranje atmosfere pratit će promjene u vodenoj pari na različitim visinama i čak bi mogao locirati oblake gdje vodena para ulazi u atmosferu iz podzemnih otvora, ako se to događa na Marsu.
Mars Reconnaissance Orbiter će prenositi svoje slike i druge informacije kući koristeći najširu antenu i najvišu razinu snage koja je ikada radila na Marsu. “Količina podataka koja se vraća na Zemlju s Marsa bit će ogroman skok u odnosu na prethodne misije. To je kao nadogradnja s dial-up modema za vaše računalo na brzu DSL vezu”, rekao je Graf.
Mars Reconnaissance Orbiter postavit će temelje za kasnije površinske misije na Marsu u NASA-inim planovima: lender pod nazivom Phoenix odabran prošlog mjeseca u natjecanju za priliku za lansiranje 2007. i vrlo sposoban rover pod nazivom Mars Science Laboratory koji se razvija za priliku za lansiranje 2009. godine. Instrumenti visoke razlučivosti orbitera pomoći će planerima da procijene moguća mjesta slijetanja za ove misije iu smislu znanstvenog potencijala za daljnja otkrića i u smislu rizika od slijetanja. Komunikacijske sposobnosti orbitera osigurat će kritični prijenosni relej za površinske misije.
Pogodne prilike za pokretanje misija na Mars dolaze u ritmu otprilike svakih 26 mjeseci, neposredno prije svakog puta kada Zemlja prestigne Mars u koncentričnim stazama dvaju planeta oko Sunca. NASA-ina dva Mars Exploration Rovera i misija Mars Express Europske svemirske agencije lansirani su tijekom tri mjeseca koji su prethodili posljednjem Zemljinom prolasku Marsa 27. kolovoza. Tim Mars Reconnaissance Orbiter ima svoj posao kako bi svemirski brod bio spreman za lansiranje 10. kolovoza 2005., što je otprilike 10 tjedana prije sljedećeg približavanja.
Izvorni izvor: NASA/JPL Priopćenje