• Glavni
  • Blog

FERNER

Blog

Spektakularni nebeski vatromet obilježava prolazak Perihelija Rosettinog kometa

Slijed slika OSIRIS-ove uskokutne kamere od 12. kolovoza 2015., samo nekoliko sati prije nego što je komet dosegao perihel. Zasluge: ESA/Rosetta/MPS za OSIRIS tim MPS/UPD/LAM/IAA/SSO/INTA/UPM/DASP/IDA
Pogledajte slike visoke rezolucije ispod[/caption]

Spektakularan prikaz nebeskog vatrometa kakvog još nitko nije vidio, izbio iz Rosettinog kometa točno na vrijeme – obilježavanje povijesti svemirske letjelice Europljana koja je prošla perihel nakon godinu dana dugog čekanja sve većeg uzbuđenja i znanosti koja oduzima dah.

Kao Rosetta Europske svemirske agencije (ESA). označio je svoj najbliži pristup Suncu (perihel) točno u 02:03 GMT u četvrtak, 13. kolovoza 2015., dok je kružio oko kometa 67P/Churyumov–Gerasimenko, njegovog paketa od 11 najmodernijih znanstvenih instrumenata, kamera i spektrometara bili obučeni na posve bizarno dvokrako tijelo uhvatiti svaki aspekt priroda kometa i okruženje za analizu od strane prodornih znanstvenih timova.

I prolaz perihela nije razočarao – ispunio je svoju unaprijed naplatu izbacujući neusporedivi prikaz izvanzemaljskih izljeva plinskih mlaznica i čestica prašine zbog površinskog zagrijavanja od učinaka zagrijavanja sunca dok se komet sve više približavao, približavajući se unutar 186 milijuna kilometara moćnog Sola.



ESA je objavila potpuno novu seriju slika, prikazanih iznad i ispod, dokumentirajući kako lete iskre – što su vidjeli Rosettina uskokutna kamera OSIRIS i kamere šireg kuta NAVCAM 12. i 13. kolovoza – samo nekoliko sati prije nego što je kometa u obliku patke dosegla perihela duž svoje 6,5-godišnje orbite oko Sunca.

Slike kometa 67P/C-G snimljene uskokutnom kamerom OSIRIS 12. kolovoza 2015., samo nekoliko sati prije nego što je komet dosegao perihel, oko 330 km od kometa. Pojedinačne slike su također dostupne u nastavku. Zasluge: ESA/Rosetta/MPS za OSIRIS tim MPS/UPD/LAM/IAA/SSO/INTA/UPM/DASP/IDA

Slike kometa 67P/C-G snimljene uskokutnom kamerom OSIRIS 12. kolovoza 2015., samo nekoliko sati prije nego što je komet dosegao perihel, oko 330 km od kometa. Pojedinačne slike su također dostupne u nastavku. Zasluge: ESA/Rosetta/MPS za OSIRIS tim MPS/UPD/LAM/IAA/SSO/INTA/UPM/DASP/IDA



Doista je slika navigacijske kamere u nastavku snimljena samo sat vremena prije trenutka perihela, u 01:04 GMT, s udaljenosti od oko 327 kilometara!

Smrznuti led se vidi kako se udaljava od kometa u tuči čestica plina i prašine dok rastuće sunčevo zračenje zagrijava jezgru i jača atmosferu kometa, ili komu, i njegov rep.

Komet u perihelu. Slika navigacijske kamere Rosetta s jednim okvirom snimljena je u 01:04 GMT 13. kolovoza 2015., samo jedan sat prije nego što je komet 67P/Churyumov–Gerasimenko dosegao perihel – najbližu točku Suncu duž njegove 6,5-godišnje orbite. Slika je snimljena oko 327 km od kometa. Ima rezoluciju od 28 m/piksel, ima prečnik od 28,6 km i obrađen je kako bi se otkrili detalji aktivnosti kometa. Zasluge: ESA/Rosetta/NAVCAM – CC BY-SA IGO 3.0

Komet u perihelu. Slika navigacijske kamere Rosetta s jednim okvirom snimljena je u 01:04 GMT 13. kolovoza 2015., samo jedan sat prije nego što je komet 67P/Churyumov–Gerasimenko dosegao perihel – najbližu točku Suncu duž njegove 6,5-godišnje orbite. Slika je snimljena oko 327 km od kometa. Ima rezoluciju od 28 m/piksel, ima prečnik od 28,6 km i obrađen je kako bi se otkrili detalji o aktivnosti kometa. Zasluge: ESA/Rosetta/NAVCAM – CC BY-SA IGO 3.0

Nakon desetljeća duge potjere od više od 6,4 milijarde kilometara (4 milijarde milja), ESA-ina svemirska letjelica Rosetta stigla je do kockastog kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko prije točno godinu dana, 6. kolovoza 2014. za prvi pokušaj u povijesti da dugo orbitira komet terminski studij.



U međuvremenu, Rosetta je također 12. studenoga 2014. rasporedila sletište Philae za prvo u povijesti slijetanje na komet.

Zapravo, mjerenja s Rosettinih znanstvenih instrumenata potvrđuju da komet danas podriguje tisuću puta više vodene pare nego što je uočeno tijekom Rosettinog dolaska prije godinu dana. Sada svake sekunde izbacuje oko 300 kg vodene pare, u usporedbi sa samo 300 g u sekundi po dolasku. To je jednako dvije kade u sekundi sada u kolovozu 2015. u odnosu na dvije male čaše vode u sekundi u kolovozu 2014.

Osim plina, 1000 kg prašine u sekundi istovremeno izbija iz jezgre, 'stvarajući opasne radne uvjete za Rosettu', kaže ESA.

“Posljednjih dana bili smo prisiljeni još više se udaljiti od kometa. Trenutačno smo na udaljenosti između 325 km i 340 km ovog tjedna, u regiji u kojoj Rosettini startrackeri mogu raditi, a da ih ne zbuni prekomjerna razina prašine – a da ne rade ispravno, Rosetta se ne može pozicionirati u svemiru,” komentira Sylvain Lodiot, voditelj operacija svemirskih letjelica ESA-e, u izjavi ESA-e.

Evo slike OSIRIS-a snimljene samo nekoliko sati prije perihela, koja je uključena u glavnu animaciju ove priče.

OSIRIS NAC slika kometa 67P/C-G snimljena 12. kolovoza 2015. u 17:35 GMT. Zasluge: ESA/Rosetta/MPS za OSIRIS tim MPS/UPD/LAM/IAA/SSO/INTA/UPM/DASP/IDA

OSIRIS NAC slika kometa 67P/C-G snimljena 12. kolovoza 2015. u 17:35 GMT. Zasluge: ESA/Rosetta/MPS za OSIRIS tim MPS/UPD/LAM/IAA/SSO/INTA/UPM/DASP/IDA

Očekuje se da će se razdoblje najvećeg intenziteta kometa, kao što se vidi na svim ovim slikama, nastaviti nakon perihela barem nekoliko tjedana i ispuniti snove o znanstvenom rudniku zlata za sve istraživačke timove i stotine istraživača uključenih u Rosettu i Philae.

'Aktivnost će ostati ovako visoka još mnogo tjedana, a mi se svakako veselimo vidjeti koliko ćemo još aviona i izljeva uhvatiti na djelu, čemu smo već svjedočili u posljednjih nekoliko tjedana', kaže Nicolas Altobelli, v.d. Znanstvenik projekta Rosetta.

A Rosetta još uvijek ima puno goriva, i jednako važno – financiranje – da dopuni svoja revolucionarna znanstvena otkrića.

ESA je nedavno odobrila Rosetti 9-mjesečno produženje misije kako bi nastavila svoje istraživačke aktivnosti, kao i da je dobila priliku da ostvari jedan posljednji i odvažni povijesni izazov.

Inženjeri će pokušati hrabro ići i spustiti sondu na valovitu površinu kometa.

Dužnosnici Europske svemirske agencije (ESA) dali su 'GO' 23. lipnja rekavši: 'Avantura se nastavlja' da Rosetta nastavi s radom misije do kraja rujna 2016.

Ako sve bude išlo kako treba, 'svemirska će letjelica najvjerojatnije biti spuštena na površinu kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko', rekla je ESA.

ESA Philae lander približava se kometu 67P/Churyumov–Gerasimenko 12. studenog 2014. kao što je snimljeno s orbitera Rosetta nakon raspoređivanja i tijekom sedmosatnog prilaza za prvi dodir s površinom kometa. Zasluge: ESA/Rosetta/MPS za OSIRIS tim MPS/UPD/LAM/IAA/SSO/INTA/UPM/DASP/IDA - Kompozicija Marco Di Lorenzo/Ken Kremer

ESA Philae lander približava se kometu 67P/Churyumov–Gerasimenko 12. studenog 2014. kao što je snimljeno s orbitera Rosetta nakon raspoređivanja i tijekom sedmosatnog prilaza za prvi dodir s površinom kometa. Zasluge: ESA/Rosetta/MPS za OSIRIS tim MPS/UPD/LAM/IAA/SSO/INTA/UPM/DASP/IDA – Kompozicija Marco Di Lorenzo/Ken Kremer

Ostanite ovdje za Kenove nastavak vijesti o Zemlji i planetarnoj znanosti i ljudskim svemirskim letovima.

Ken Kremer

Mlazovi plina i prašine eksplodiraju iz aktivnog vrata kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko na ovom foto-mozaiku sastavljenom od četiri slike koje je 26. rujna 2014. snimila letjelica Rosetta Europske svemirske agencije na udaljenosti od 26,3 kilometara (16 milja) od središte kometa. Zasluge: ESA/Rosetta/NAVCAM/Marco Di Lorenzo/Ken Kremer/kenkremer.com

Mlazovi plina i prašine eksplodiraju iz aktivnog vrata kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko na ovom foto-mozaiku sastavljenom od četiri slike koje je 26. rujna 2014. snimila letjelica Rosetta Europske svemirske agencije na udaljenosti od 26,3 kilometara (16 milja) od središte kometa. Zasluge: ESA/Rosetta/NAVCAM/Marco Di Lorenzo/Ken Kremer/kenkremer.com

Izbor Urednika

  • koliko bi vremena trebalo da stigne do plutona
  • što je zvijezda glavne sekvence

Zanimljivi Članci

  • Blog Gledanje u oči čudovišta – aktivna galaksija Markarian 509
  • Blog Noctilucent Clouds snimio astronaut Chris Hadfield
  • Blog Ris
  • Blog Istraživači mornarice stavljaju tamnu munju na MAČ
  • Blog Yin i Yang svemirske letjelice NeXT
  • Blog Sintetička crna rupa Event Horizon stvorena u UK Laboratoriju
  • Blog Super Secret Zuma Spysat bez vlasnika za Dark Veiled Dark Night SpaceX Blastoff i Land Landing 16. studenog: gledajte uživo

Kategorija

  • Blog

Preporučeno

Popularni Postovi

  • Što je plutonij?
  • Bazinga: Ispostavilo se da je tajanstveni asteroid u orbiti Zemlje svemirski otpad
  • Snažan potres jačine 8,9 pogodio Japan; Tsunamiji se predviđaju za pacifički bazen
  • Prirodni složeni organski materijal nusproizvod je zvijezda

Popularne Kategorije

  • Blog

Copyright © 2023 ferner.ac