Najnovija analiza podataka svemirske letjelice Kepler za lov na planete otkriva da gotovo sve zvijezde imaju planete, a oko 17 posto zvijezda ima planet veličine Zemlje u orbiti bližoj od Merkura. Budući da Mliječni put ima oko 100 milijardi zvijezda, postoji najmanje 17 milijardi svjetova veličine Zemlje, kaže Francois Fressin iz Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CfA), koji je danas predstavio nova otkrića na konferenciji za novinare u Sastanak Američkog astronomskog društva u Long Beachu u Kaliforniji. Štoviše, rekao je, gotovo sve zvijezde slične Suncu imaju planetarne sustave.
Sveti gral lova na planete je pronalaženje blizanca Zemlje – planeta približno iste veličine i u zoni za stanovanje oko slične zvijezde. Izgledi za pronalazak takvog planeta postaju sve vjerojatniji, rekao je Fressin, jer najnovija analiza pokazuje da su mali planeti jednako česti oko malih i velikih zvijezda.
Iako popis Keplerovih planetarnih kandidata sadrži većinu znanja koje imamo o egzoplanetima, Fressin je rekao da katalog još nije potpun, a katalog nije čist. 'Postoje lažno pozitivni događaji kao što su binarne pomrčine i druge astrofizičke konfiguracije koje mogu oponašati signale planeta', rekao je Fressin.
Radeći simulaciju Keplerove ankete i fokusirajući se na lažne pozitivne rezultate, oni mogu činiti samo 9,5% od ogromnog broja Keplerovih kandidata. Ostalo su vjerni planeti.
Ilustracija ovog umjetnika predstavlja raznolikost planeta koje je otkrila NASA-ina svemirska letjelica Kepler. Zasluge: C. Pulliam & D. Aguilar (CfA)
Sveukupno, znanstvenici su otkrili da 50 posto zvijezda ima planet veličine Zemlje ili veći u bliskoj orbiti. Dodavanjem većih planeta, koji su otkriveni u širim orbitama do orbitalne udaljenosti Zemlje, taj broj doseže 70 posto.
Ekstrapolirajući iz Keplerovih trenutno tekućih promatranja i rezultata drugih tehnika detekcije, izgleda da praktički sve zvijezde slične Suncu imaju planete.
Tim je zatim grupirao planete u pet različitih veličina. Otkrili su da 17 posto zvijezda ima planet 0,8 – 1,25 puta veći od Zemlje u orbiti od 85 dana ili manje. Otprilike jedna četvrtina zvijezda ima super-Zemlju (1,25 – 2 puta veću od Zemlje) u orbiti od 150 dana ili manje. (Veći planeti se mogu lakše otkriti na većim udaljenostima.) Isti dio zvijezda ima mini-Neptun (2 – 4 puta Zemljin) u orbitama do 250 dana.
Veći planeti su mnogo rjeđi. Samo oko 3 posto zvijezda ima veliki Neptun (4 – 6 puta veći od Zemlje), a samo 5 posto zvijezda ima plinovitog diva (6 – 22 puta Zemljinog) u orbiti od 400 dana ili manje.
Istraživači su također pitali jesu li određene veličine planeta manje ili više uobičajene oko određenih vrsta zvijezda. Otkrili su da za svaku veličinu planeta, osim plinskih divova, vrsta zvijezde nije važna. Neptuni se jednako često nalaze oko crvenih patuljaka kao i oko zvijezda nalik suncu. Isto vrijedi i za manje svjetove. To je u suprotnosti s prethodnim nalazima.
“Zemlje i super-Zemlje nisu izbirljive. Nalazimo ih u svim vrstama četvrti”, kaže koautor Guillermo Torres iz CfA.
Planete bliže svojim zvijezdama lakše je pronaći jer češće prolaze. Kako se prikupi više podataka, planeti u većim orbitama će izaći na vidjelo. Konkretno, Keplerova proširena misija trebala bi mu omogućiti da uoči planete veličine Zemlje na većim udaljenostima, uključujući orbite slične Zemlji u zoni pogodnoj za život.
Kepler detektira planetarne kandidate pomoću metode tranzita, gleda da planet prijeđe svoju zvijezdu i stvori mini-pomrčinu koja lagano zatamni zvijezdu.
Izvori: Harvard Smithsonian CfA , Konferencija za novinare AAS-a