Saturnov mjesec Enceladus. Kredit za sliku: NASA/JPL/SSI Kliknite za povećanje
Sada kada je Cassini otkrio kako Enceladus izbacuje vodeni led iz gejzira na svom južnom polu, znanstvenici imaju objašnjenje za Saturnov E prsten. Ovo je Saturnov krajnji vanjski prsten, koji se sastoji od difuznog oblaka čestica koji se proteže od Mimasa do Titana. Cassinijev magnetometar uskladio je potpis ledenih gejzira s česticama u E-prstenu, povezujući jednu sa zajedničkim.
Saturnov mjesec Enceladus izvor je Saturnova E-prstena, potvrđuje danas objavljeno istraživanje.
Pišući u časopisu Science, znanstvenici pokazuju kako oblak ledene vodene pare koji izbija iz južnog pola Encelada nadopunjuje čestice vode koje čine E-prsten i stvara dinamičnu atmosferu na bazi vode oko malog mjeseca. E-prsten je Saturnov najudaljeniji prsten i sastoji se od mikroskopskih čestica. Vrlo je difuzna i proteže se između orbite dva Saturnova mjeseca, Mimasa i Titana.
Znanstvenici su otkrili dinamičnu atmosferu tijekom tri odvojena preleta Enceladusa svemirske letjelice Cassini u veljači, ožujku i srpnju 2005. Cassini Huygens je zajednička NASA/ESA misija za proučavanje Saturnovog sustava.
Tim koji je radio na rezultatima magnetometarskog instrumenta bio je iznenađen otkrivši ono za što su vjerovali da je atmosfera na njihovom prvom preletu, 1176 km od površine Mjeseca. Nakon što je drugi prelet na 500 km potvrdio njihova zapažanja, uvjerili su projekt Cassini da sljedeći prelet prođe mnogo bliže Enceladu kako bi dalje istražili.
U ovom preletu, na 175 km, mjerenja sa svih različitih instrumenata na letjelici potvrdila su prisutnost atmosfere. Kasnija promatranja mjeseca daljinskim senzorima otkrila su oblak vodene pare koji dolazi s južnog pola mjeseca.
Također je viđeno da se atmosfera mijenja između preleta, s posebno proširenom atmosferom uočenom tijekom prvog i koncentriranijom atmosferom tijekom sljedećih preleta. Tim vjeruje da su promjene razine aktivnosti perjanice na Južnom polu uzrokovale te promjene u atmosferi.
Profesorica Michele Dougherty, s Odsjeka za svemir i atmosfersku fiziku Imperial Collegea u Londonu, glavna istraživačica Cassinijevog magnetometarskog instrumenta i vodeći autor jednog od radova, rekla je: “Kada smo uočili znakove atmosfere pri prvom dalekom preletu bili smo jako iznenađeni jer bilo je tako neočekivano promatrati takve potpise tako daleko od mjeseca.
“Bilo je iznimno uzbudljivo imati svi drugi instrumenti koji su potvrdili naše početno otkriće, posebno kada je otkriveno da se atmosfera mijenja iz preleta u prelet i usko je povezana s kasnijim promatranjima oblaka na Južnom polu. Osim toga, ovo otkriće jasno pokazuje važnost posjedovanja svemirske letjelice s više instrumenata kao što je Cassini jer nam omogućuje kombiniranje čitavog niza različitih skupova podataka čime nam omogućuje puno bolje razumijevanje složenih fizičkih sustava.
Mjerenja temperature Encelada pokazala su da, iznenađujuće, postoji koncentracija topline oko Južnog pola, pri čemu se najtoplija točka nalazi iznad jedne od pukotina na površini planeta. Znanstvenici vjeruju da ovaj toplinski potpis pokazuje unutarnje procese unutar Encelada koji uzrokuju ledeni oblak zagrijavanjem mjesečevog leda.
Izvorni izvor: PPARC News Release
