Globalno zagrijavanje i naknadne klimatske promjene izravno su povezane s ljudskim aktivnostima na našem planetu. Učinak staklenika pojačan je našom potrebom za energijom, sagorijevanjem fosilnih goriva i pumpanjem velikih količina CO2u našu atmosferu. Da stvari budu još gore, biljke koje tvore Zemljina 'pluća' u tropima se uništavaju u ogromnim razmjerima, tako da se manje ugljičnog dioksida može očistiti iz zraka. Međutim, to nije sve loše vijesti . Industrija i poljoprivreda također stvaraju velike količine viška onečišćenja dušikom i znanstvenici sada vjeruju da ovaj dušik (glavni sastojak gnojiva) može pomoći povećati rast tropskih biljaka do 20%...
Iz razreda srednje škole svi znamo da zelene biljke fotosintezom upijaju atmosferski ugljični dioksid. Neophodno je da biljke cvjetaju. Daleko najveći apsorberi ugljičnog dioksida su tropske prašume u bazenu Amazone, središnjoj Africi i južnoj Aziji. Često se nazivaju 'pluća' Zemlje, jer apsorbiraju veći dio atmosferskog CO2i osigurati ravnotežu proračunu ugljika naše klime. Ako se ovaj resurs ukloni kroz veliko krčenje šuma, više CO2skuplja se u atmosferi i globalno zagrijavanje je pojačano povećanjem ovog stakleničkog plina.
Međutim, pomoć može biti pri ruci. Uzimajući rezultate iz više od 100 ranije objavljenih studija, David LeBauer i Kathleen Treseder sa kalifornijskog sveučilišta Irvine vjeruju da su pronašli trend koji sugerira snažnu vezu između onečišćenja dušikom i povećanog rasta biljaka u tropskim regijama. Povećani rast biljaka dobrodošla je posljedica ljudske aktivnosti, jer brži rast biljaka znači da više biljaka apsorbira više CO2. Iako je krčenje šuma globalna katastrofa (veliki dio drevnih šuma se nikada neće oporaviti, a veliki dio biljnih i životinjskih vrsta je sada izumro), novo istraživanje objavljeno uEkologijamože utjecati na buduće modele klimatskih promjena.
'Nadamo se da će naši rezultati poboljšati prognoze globalnih promjena.” – David LeBauer, UCI diplomirani student, istraživač znanosti o Zemljinom sustavu i glavni autor studije.
Onečišćenje dušikom dolazi u mnogim oblicima, a najočitiji je od poljoprivredne aktivnosti (gnojiva) koja onečišćuje zalihe vode i industrijskog spaljivanja koje ispušta dušik u zrak. Štoviše, onečišćenje dušikom je u porastu, posebno u zemljama u razvoju.
Zagađenje dušikom često se zanemaruje kao mogući agens rasta u tropima, budući da su ostali elementi za gnojenje u nedostatku (obično, ako je jedan element nizak, bez obzira na to koliko je visok drugi element, on će imati mali ili nikakav učinak na biljku rast). Na primjer, fosfor je nizak u tropskim regijama, ali prema novom istraživanju, čini se da to nije faktor i rast biljaka je povećan za 20% bez obzira na to.
LeBauer dodaje: “Ono što je jasno jest da moramo razmotriti kako onečišćenje dušikom ima interakciju s onečišćenjem ugljičnim dioksidom. Naša studija je korak prema razumijevanju dalekosežnih učinaka onečišćenja dušikom i kako ono može promijeniti našu klimu...” Možda je to samo korak, ali je barem pozitivan.
Izvor: Physorg.com
