Ako ste me čuli kako kažem 'oot and aboot', znate da sam Kanađanin. A mi Kanađani smo navikli na malo hladnoće. Dobro, PUNO hladno. Ovdje na zapadnoj obali nije tako loše, ali ljudi iz Winnepega mogu podnijeti temperature niže od površine Marsa. Ozbiljno, tko tako živi?
A u jednom od tih hladnih dana, čak i po vedrom sunčanom danu, Sunce je besmisleno i bezvrijedno. Dok vam hladnoća koja jeza kosti umrtvljuje prste na rukama i nogama, kao da se samo Sunce ohladilo i oduzelo svu radost i sreću svijeta. I nemoj me počinjati o kiši. Jasno je da moram ići na više tropskih odmora.
Ali znamo da Sunce uopće nije hladno, samo je atmosfera oko vas hladna. Površina Sunca je uvijek istih blagih 5.500 stupnjeva Celzija. Samo da vam dam perspektivu, dovoljno je vruće da otopi željezo, nikal. Čak se i ugljik topi na 2500 C. Dakle, nema sumnje, Sunce je vruće.
Sunce - Prilično je vruće. Zasluge: NASA/SDO.
I znate da je Sunce vruće jer je sjajno. Postoje zapravo fotoni koji struju sa Sunca na različitim valnim duljinama, od radija, infracrvenog, preko vidljivog spektra do ultraljubičastog. Postoje čak i rendgenski fotoni koji eksplodiraju sa Sunca.
Da je Sunce hladnije, izgledalo bi crvenije, baš kao hladnija zvijezda crvenog patuljka, a da je Sunce toplije, izgledalo bi plavo. Ali možete li imati zvijezdu koja je hladnija ili čak potpuno hladna?
Odgovor je da, samo morate biti spremni proširiti svoju definiciju što je zvijezda.
Prema normalnoj definiciji, zvijezda je skup vodika, helija i drugih elemenata koji su se spojili međusobnom gravitacijom. Intenzivan gravitacijski tlak sve te mase povisio je temperature u jezgri zvijezde do te mjere da se vodik mogao spojiti u helij. Ova reakcija oslobađa više energije nego što je potrebno, što uzrokuje da Sunce emitira energiju.
Najhladnija moguća zvijezda crvenog patuljka, ona sa samo 7,5% mase Sunca, i dalje će imati temperaturu od oko 2300 C, malo nižu od točke taljenja ugljika.
Ali ako zvijezda nema dovoljno mase da zapali fuziju, postaje smeđi patuljak. Grije se mehaničkim djelovanjem sve te mase koja se sabija prema unutra, ali je hladnija. Prosječni smeđi patuljci bit će oko 1700 C, što je zapravo još uvijek jako vruće. Kao, rastopljena stijena vruća.
Koncepcija ovog umjetnika ilustrira smeđeg patuljka po imenu 2MASSJ22282889-431026. Zasluge: NASA/JPL-Caltech
Smeđi patuljci zapravo mogu postati puno hladniji, novu klasu ovih 'zvijezda' otkrio je WISE Space Observatory koje počinju na 300 stupnjeva, a idu sve do oko 27 stupnjeva ili sobne temperature. To znači da vani postoje zvijezde koje možete dodirnuti.
Osim što ne biste mogli, jer bi i dalje imali više od desetak puta veću masu od Jupitera i otkinuli bi vam ruku svojom intenzivnom gravitacijom. A u svakom slučaju, nemaju čvrstu površinu. Ne, zapravo ih ne možete dodirnuti.
To je otprilike onoliko hladno koliko su zvijezde danas u Svemiru.
Ali ako ste voljni biti vrlo strpljivi, onda je to druga priča. Naše vlastito Sunce će na kraju ostati bez goriva, umrijeti i postati bijeli patuljak. Počet će vruće, ali tijekom eona, ohladit će se, na kraju će postati ista temperatura kao pozadinska razina Svemira - samo nekoliko stupnjeva iznad apsolutne nule. Astronomi te zovu crni patuljci.
Pričamo dugo, dugo, iako, zapravo, u 13,8 milijardi godina koliko postoji svemir, nijedan bijeli patuljak nije imao dovoljno vremena da se značajno ohladi. Zapravo, bilo bi potrebno oko kvadrilijun godina da se dođe na nekoliko stupnjeva od pozadinske temperature kozmičkog mikrovalnog zračenja.
Podcast (audio): preuzimanje datoteka (Trajanje: 4:58 — 2,2 MB)
Pretplatite se: Apple podcasti | RSS
Podcast (video): preuzimanje datoteka (Trajanje: 5:00 — 65,5 MB)
Pretplatite se: Apple podcasti | RSS